EKOLOGIJAAko svijest ljudi ne bude probuđena, uti caj klimatskih promjena biće katastrofalan za čovječanstvo
SPAS PLANETE u našim je rukama!Uti caj klimatskih promjena mogao bi primorati na migracije oko šest miliona
ljudi u svijetu svake godine, od kojih bi polovina na to bila prisiljena usljed
prirodnih katastrofa poput poplava i oluja
Vjerujemo da je svako od nas bar jednom postavio sebi pitanje šta se to dešava sa našom planetom.
Takođe, svako od nas bar jednom je bio uplašen vidjevši ogromne požare u Rusiji, Americi i Australiji, suše u Africi, poplave u zapadnoj Evropi i jugoistočnoj Aziji od kojih stradaju hiljade ljudi... Svjedoci smo ogromnih promjena sa kojima se svakodnevno susrećemo, takozvanih „klimatskih“, za koje mnogi od nas
ne znaju čak ni pravo značenje...
MIGRACIJE NA POLOVEMnoštvo je primjera, od neizdrživo toplih i sparnih ljeta, sa temperaturama iznad 40 stepeni C, pa do nesnosno hladnih i dugih zima, sa kakvom smo se prethodne godine susreli. Nije potrebno da napominjmo da je skoro sasvim isčezlo osvježavajuće proljeće i umjereno kišovita jesen. Sve se, uglavnom, svelo na to da iz papuča uskočimo u čizme i obrnuto. Narušen je biodiverzitet, zbog čega izumiru neke biljne i životi njske vrste, tu je nestašica vode za piće, razne opasne i zarazne bolesti , topljenje glečera,
kisele kiše, efekat staklene bašte, cunami, zemljotresi, umanjen prinos usjeva itd. Na žalost, još je mnoštvo
drugih primjera. Jedino oružje je pojedinac, stanovnik planete Zemlje, odnosno svijest da je čuvamo... A to je upravo ono što nam se nameće kao problem. Kako podstaknuti pojedinca i uti cati na stanje njegove svijesti u odnosu na ovaj problem?!
Istraživanja ukazuju na to da će u sljedećih sto godina klima na Zemlji biti promijenjena. Polarna područja značajno će se zagrijati i postati poželjna za život. Do izražaja će doći krajnja sjeverna i južna područja planete, područja koja prije klimatskih promjena izazvanih ljudskim akti vnosti ma nisu imala gotovo ijednog stalnog stanovnika. Ovaj prikaz poti če na raspravu o našoj percepciji budućnosti , gledano kroz kontekst klimatskih promjena. Uti caj klimatskih promjena mogao bi primorati na migracije šest
miliona ljudi u svijetu svake godine, od kojih bi polovina na to bila prisiljena usljed prirodnih katastrofa poput poplava i oluja.
Razvojem tehnologije, promjenom sti la zivota, učinili smo da narušimo jedino što nismo smjeli, a to je naše
stanište, planeta Zemlja. Zar ne bi trebalo da nam glavni cilj bude da je sačuvamo, za sebe i za svoje potomke!? Na to se vrlo često zaboravi - ili da možda kažemo drugačije – vrlo rijetko se sjeti mo!
Zato neka ovaj tekst posluži kao mali podsjetnik našim čitaocima. Uspjeh će biti ako vas bar malo podstaknemo da se zapitate šta svako od nas treba da učini da pomognemo, da spriječimo crne prognoze u vezi s promjenom klime.
ŠTA DA RADIMO?Pokušajte sami sebi da postavite neka od ovih pitanja i razmislite o odgovoru na njih:
- Da li ja kao pojedinac mogu da uti čem na klimu?
- Da li je čovjek taj koji je doveo do svih ovih poremećaja?
- Da li je zaista toliko bitno ako temperatura poraste za par
stepeni, i šta to, zapravo, dugoročno znači za moju djecu?
- Na koji način ja mogu pomoći da se dalje klimatske
promjene ublaže i zaustave?
- Da li je toliko značajno ako baš ja ne učinim ništa?
- Da li akti vnosti u cilju poboljšanja zahti jevaju veliki novac,
i da li je novac toliko vrijedan pa da se ne učini ništa?
- Gdje se nalazi Bosna i Hercegovina na ovom polju, ako je
poredimo sa razvijenim zemljama?
- Koje akti vnosti preduzimaju politi čari?
- Kako da prepoznamo da smo uspjeli?
Piše: NIKOLINA BRNIĆ,
portparol Fonda za zašti tu životne sredine RS
Prijem 
Portal 
